Prvi brod u zajedničkom tjednom servisu brodara Maersk Line i MSC koja Rijeku direktno povezuje sa Dalekim Istokom
GERDA MAERSK prvi je kontejnerski brod koji je u sklopu novog zajedničkog servisa brodara MAERSK LINE i MSC jutros, 20.02.2015. privezan na Brajdici. Ujedno sa duljinom od 366,98 m i 10.150 TEU, GERDA MAERSK novi je rekorder po veličini brodova u povijesti riječke luke.
Dva najveća svjetska kontejnerska brodara, MAERSK LINE i MSC – Mediterranean Shipping Co. prošle su godine zaključili Ugovor (Vessel Sharing Agreement) pod nazivom 2M East-West Network na rok od 10 godina, povezujuću tržišta Azije/Europe i SAD.
Oba brodara su za ovaj projekt ukupno angažirali 193 broda na 22 brodske linije s ticanjem 77 svjetskih luka, ukupnog kapaciteta preko 2, 4 miliona TEU jedinica.
Operacionalizacija ovog Ugovora započela je početkom ove godine.
U postojećem servisu za jadranske luke Kopar, Trst i Rijeka predviđeno je tjedno ticanje, u Rijeci svakog četvrtka, s ukupno 15 brodova u servisu kapaciteta od 9.650 do čak 11.300 TEU jedinica.
Ishodište servisa započinje na Zapadnoj obali USA, te nakon prelaska preko Pacifika, brodovi će redovito ticati slijedeće luke: Busan (Koreja) i nakon toga sve najvažnije luke na Dalekom istoku (Shanghai, H.Kong, Chiwan, Singapore).
Važno je istaknuti činjenicu kako su brodari prepoznali potencijal riječke luke i uključili ju u svoj tjedni servis, pruživši nam tako mogućnost da našim poslovnim partnerima omogućimo najbržu vezu sa najvažnijom izvoznim i uvoznim tržištima za Dalekom istoku.
Ovim novim servisom također se otvaraju velike mogućnosti privlačenja dodatnih tereta, poglavito iz zemalja srednje Europe, ovdje naročito ističemo Mađarsku i Slovačku, ne zanemarujući naravno niti ostala tržišta koja prirodno gravitiraju luci Rijeka.
Alessandro Becce, izvršni direktor AGCT:
Izuzetno sam ponosan što danas imam čast dočekati najveći brod u povijesti ne samo AGCT-a već i cijele riječke luke. Ovaj će događaj svakako ostati posebno obilježen u razvoju ne samo Rijeke kao luke, već i cjelokupnog riječkog prometnog pravca. Posebnost ovoga servisa je njegovo ishodište na Zapadnoj obali SAD-a odakle u takozvanom “pendulum” obliku, poput klatna, povezuje 4 kontinenta – Sjevernu Ameriku, Aziju, Afriku i Europu. Rijeka kao posljednja od tri jadranske luke u rotaciji ima prednost najkraćeg tranzitnog vremena prema lukama na istoku. Tako put od Rijeke do krajnje destinacije u Aziji - Šangaja traje 31 dan. Drago mi je da su brodari prepoznali trud mog prethodnika, Phillipa Marshama i cjelokupnog AGCT tima te uvrstili RIjeku u svoj tjedni servis. Moram također zahvaliti i našim partnerima: Luci Rijeka, Lučkoj upravi Rijeka, Gradu Rijeci i cjelokupnoj pomorskoj zajednici što su osigurali sve potrebno za prihvat ovako velikih brodova kao što je ovaj pred nama danas. Potencijal za privlačenje novih tereta iz srednje i jugoistočne Europe je zaista velik, ostaje još samo osigurati pouzdanu i redovitu vezu sa kopnene strane.
Vojko Obersnel, gradonačelnik grada Rijeke:
Uspostava novih direktnih servisa prema Dalekom istoku, ali i prema Turskoj, značajni su koraci u daljnjem razvoju našeg grada. Ovim projektima Rijeka se dodatno pozicionira na globalnom tržištu gdje po svim svojim karakteristikama i prednostima, i pripada. Isto tako, uspostava novih servisa pokazuje da smo na dobrom putu i da smo inzistiranjem na modernizaciji terminala Brajdice te na suradnji s inozemnim partnerima, ali i prezentacijom riječkog prometnog pravca diljem svijeta te razvojem projekta Rijeka Gateway, odabrali pravi smjer. Upravo zato, nastavljamo s aktivnostima na razvoju riječkog prometnog pravca, ujedno i jednog od strateških ciljeva u Strategiji razvoja Rijeke, i to prvenstveno zalaganjem za modernizaciju željeznice kao najbrže poveznice lučkih terminala s kontinentom i za realizaciju ceste D 403.
Vlado Mezak dr.sc., ravnatelj Lučke uprave Rijeka:
Investicijama Lučke uprave Rijeka u razvojne projekte ostvarilo se proširivanje kapaciteta na kontejnerskom terminalu Brajdica za prihvat najvećih brodova, te je konačno omogućeno poslovanje sa najvećim svjetskim brodarskim linijama i pripadajućim brodovima G-klase. Svakako treba reći da prihvat kontejnerskih brodova ovakvih kapaciteta, u riječkoj luci prije samo dvije godine ne bi bio moguć. Omogućavanje redovnih servisa, u jednom značajnom dijelu jest ključni rezultat uspješnog provođenja obnove riječkog prometnog pravca dok su uspostavljanje i održavanje linija pak posljedica uspješnog poslovanja koncesionarske tvrtke Adriatic Gate Container Terminal. Postignutom rekordnom veličinom broda koji po prvi puta pristaje u riječku luku očekujemo i odgovarajuće rekorde u porastu prometa. Ovakve poslovne mogućnosti istovremeno potvrđuju učinkovit način provedbe razvojnih infrastrukturnih projekata i pozitivan primjer koncesijskog sustava pod upravljanjem Lučke uprave Rijeka.
